Sadnica kajsije Bergeron
290,00 RSD
Voćne sadnice kajsije Bergeron su poreklom iz Francuske. Srednje je do jake bujnosti. Daje srednje krupan do krupan (40-45 g) plod, okruglasto-duguljastog oblika, svetlonarandžaste boje prekrivene s 10 – 40% crvenila. Meso ploda je čvrsto, slatkog ukusa, aromatično, srednje sočno s malim udelom kiselosti. Samooplodna je sorta kajsije. Vreme zrenja: Kraj VII i početak VIII Podloga: Dženarika
Kategorije: Sadni materijal, Sadnice Kajsije, Sadnice voća
Povezani proizvodi
Sadnica dunje Šampion
290,00 RSD
Dunja Sampion je američkog porekla. Plodovi su joj krupni, kruškastog oblika. Pokožica je prekrivena maljama, izrazito žute boje i prelepog mirisa. Meso je umereno sočno, slatkonakiselo, žućkaste boje. Izrazito je bujna i rodna sorta. Sazreva tokom oktobra, a rađa dobro, redovno i obilno. Neotporna je ne smotavce plodova Podloge koje preporučujemo za kalemljenje su dunja MA i dunja Ba. Njeni dobri oprasivači su Leskovačka i Pazardžijska.
Sadnica šljive Čačanska lepotica
290,00 RSD
Prorodi rano, a rađa dobro i redovno. Plod je krupan (31-42 g) jajast, tamnoplave boje sa traženim pepeljkom i vrlo privlačne spoljašnosti. Meso je zelenožuto, vrlo čvrsto, sočno, aromatično i vrlo prijatnog slatkognakiselog ukusa. Koštica se odvaja od mesa.
Čačanska lepotica se preporučuje za gajenje kao stona sorta zbog pogodnog vremena sazrevanja, dobro rodnosti, krupnog i vrlo kvalitetnog ploda, dobre transportabilnosti i relativne otpornosti prema bolestima. Smatra se za najbolju stonu šljivu u svojoj epohi sazrevanja.
Sadnica dunje Leskovačka
290,00 RSD
Leskovacka dunja je domaca sorta, dominantna u Vojvodini i dolinama Velike, Juzne i Zapadne Morave. U narodu je zovu dunjom, dok vranjsku cesto zovu dunjac. Njeni plodovi su krupni, okruglasti, jabucasti, rebrasti ili ravni, izuzetnog mirisa. Pokozica je glatka, svetlozuta, a u punom zrenju izrazito zute boje, poput limuna. Meso ploda je aromaticno, socno, kiseloslatko. Stablo je okruglaste krune, bujno, ali posle sazrevanja ploda srednje bujno. Kasno cveta, a sazreva tokom oktobra. Radja rano, redovno i dobro. Otporna je na mraz, ali osetljiva na insekte stetocine. Oprasuje je Vranjska dunja.
Sadnica kajsije Madjarska najbolja
290,00 RSD
Kajsija Mađarska Najbolja
Kajsija sorte Mađarska Najbolja vodi poreklo iz Madjarske. Plodovi su joj krupni, okruglasti, u nijansi zute, narandzaste i crvene boje, sa pegicama. Meso je slatko nakiselo, socno, izrazite arome, tamnocrvene boje. Cveta kasno, a sazreva tokom jula. Radja obilno i redovno.Stablo je bujno do izrazito bujno. Otporna je na niske temperature i mrazeve.Sadnica višnje Erdi Botermo
290,00 RSD
Voćne sadnice višnje, sorte “Erdi Botermo” je veoma rodna i samooplodna sorta, u tipu „Marele“. Odlična je za jelo i preradu. Pogodna je i za mehanizovanu berbu. Plodovi su krupni (oko 6,5g), okruglastog oblika, tamnocrvene boje, slatkastog ukusa. Peteljka se lako odvaja od ploda. Meso je tamnocrvene boje, srednje čvrsto, sočno, slatko-nakiselog ukusa i prijatne arome. Visokokvalitetna sorta. Otporna na mraz i sušu i nije mnogo osetljiva na bolesti i štetočine. Počinje da rađa prve godine pri sadnji, redovno rađa i ima obilnu rodnost. Samooplodna je i pogodna za industrijsku preradu. Stablo je srednje bujno. Vreme zrenja je krajem druge polovine juna meseca. Podloge na koje se kalemi su:magriva i divlja trešnja.
Sadnica jabuke Greni Smit
250,00 RSD
Plod je krupan, zarubljeno kupast. Pokožica je u vreme berbe debela, čvrsta i zelene boje sa krupnim, beličastim lenticelama. Njen klon Challenger®Dalivair se ističe još krupnijim belim lenticelama, koje na zelenoj podlozi izgledaju još privlačnije. Meso ploda je kiselkasto i osvežavajućeg ukusa. Plodovi se beru u drugoj polovini oktobra.
Sadnica jabuke Zlatni delišes
250,00 RSD
Plod je veoma kvalitetan, slatkog ukusa. Međutim ima tanku pokožicu pa je osetljiv na uboje i pritiske. Pored toga, kod ove sorte česta je pojava rđaste prevlaka na plodovima, posebno ako se stabla gaje u neadekavtnim agroekološkim uslovima (veća vlažnost vazduha, magle, pojava niskih temperatura tokom porasta plodova i sl.). Zbog toga ovu sortu ne treba gajiti na lokacijama za koje je poznato da na njima plodovi dobijaju pojačano rđastu prevlaku. Rađeno je na klonskoj selekciji, pa su izdvojeni klonovi koji imaju manju pojavu rđaste prevlake na plodovima kao što su klon B ili klon Golden Reinders, koji se smatra najotpornijim na pojavu ovog poremećaja plodova.
